Dvorac Miljana smješten je u istoimenom mjestu, na blagoj padini brežuljka istočno od rijeke Sutle. Sjeverno od dvorca prolazi cesta iz Huma Košničkog prema Zagorskim Selima. Dvorac od prometnice zaklanja velika livada i maleni perivoj s jezerom.

Ovo velebno i luksuzno zdanje gradila je tijekom 17. stoljeća plemićka obitelj Ratkaj, koja je nedaleko Miljane, u Velikom Taboru imala svoje sjedište. Njegovo pročelje i saloni bogato su ukrašeni slikama različitih stilova. Po raskošnom unutarnjem uređenju i ljepoti umjetničkih djela ne može se mjeriti ni s jednim drugim zagorskim dvorcem.

Temeljito obnovljen i prepoznatljiv po živopisnoj fasadi, barokni dvorac Miljana nezaobilazno je odredište na vašem putu kroz Hrvatsko zagorje.

Raskošan dvorac Miljana bio je u vlasništvu hrvatske plemićke obitelji Ratkaj. Na njegovom mjestu prethodno se nalazila mala, skromna kurija, plemićki dvor. Kad su imanjem zagospodarili Ratkajevi, odlučuju se na gradnju puno većeg zdanja primjerenog potrebama i ugledu njihove obitelji. Grofovi Ratkaj imali su više posjeda u Hrvatskom zagorju. Članovi obitelji živjeli su u Malom i Velikom Taboru gdje je bilo njihovo sjedište.
Gradnja dvorca Miljana odvijala se kroz nekoliko faza, a dovršen je tijekom 17. i 18. stoljeća. Dao ga je sagraditi Josip Ivan Ratkaj koji je ujedno naručio izradu vrijednih zidnih slika. Dvorac je građen u baroknom stilu.

Riječ je o višekrilnom kompleksu s unutrašnjim dvorištem u obliku pravokutnika. Sastoji se od glavne stambene zgrade, gospodarskih objekata, vrtova i perivoja s jezerom koji je uređen krajem 19. stoljeća. Tijekom povijesti na njemu su vršene brojne dogradnje i preinake, stoga se u dvorcu isprepliću različiti stilovi gradnje i umjetnosti.

Od drugih dvoraca Miljana se ističe po bogatom vanjskom i unutarnjem uređenju. Pročelje dvorca i njegove unutarnje prostorije raskošno su ukrašeni predivnim slikama i štukaturama. Na katu dvorca nalazi se čak osam salona koji su oslikani u fresco i secco tehnikama. Prema sadržaju i kvaliteti kojom su izvedene, najvrjednije su zidne slike iz vremena rokokoa u Hrvatskoj. Njihov je autor slovenski freskoslikar Anton Lerhinger. Slike prikazuju astrološke i pastoralne teme, četiri elementa, vodu, vatru, zemlju, zrak, te prpošne i vesele scene iz života zagorske vlastele.

Prozorske niše ukrašene su kiticama cvijeća te školjkicama i obojenim kamenčićima. Na slikama u prozorskim nišama prisutne su raznovrsne alegorije prolaznosti života, melankolije, godišnjih doba, mladosti i starosti. Osim umjetničkih djela, u salonima su posebno vrijedne kalijeve peći, koje potječu iz 18. stoljeća, te stilski namještaj.

Dvorac Miljana bio je stoljetno mjesto obitavanja plemića Ratkaja koji u njemu borave do 1793. godine kad izumire muška loza te obitelji. Nakon Ratkajevih dvorac mijenja gospodare. Značajni vlasnici bili su osječki trgovci Jӓger. Obitelj Jӓger gospodarila je dvorcem do 1978. godine. U njihovo vrijeme na imanju je radila mala sirana. Naime, Jӓgeri su kupovali mlijeko od lokalnih seljaka i od njega pravili kvalitetan sir.

Među drugim vlasnicima dvorca ističe se obitelj Kajfež koja imanjem upravlja do 2010. godine. Tada je u dvorcu djelovala farmaceutska tvrtka u vlasništvu Franje Kajfeža, kemijskog tehničara i farmaceuta, tvorca Apaurina, lijeka koji je poznat širom svijeta. Franjo Kajfež temeljito i detaljno obnavlja dvorac i otvara ga za javnost.

Danas je dvorac Miljana u privatnom vlasništvu i zaštićen je kao kulturno dobro. Njegov značaj proizlazi iz arhitektonskih i estetsko-umjetničkih vrijednosti te skladne povezanosti s okolnim krajolikom. Dvorac Miljana zorno svjedoči o životu hrvatskog plemstva te njihovim težnjama za skladom i ljepotom u umjetničkom stvaralaštvu.